Otvorena knjižnica "Mijo Poljak" u Sarajevu

I ovog zadatka se sjećam kao da je bilo jučer. Izgleda da se svega sjećam kao da je bilo jučer. Zaista zanimljivo. Još jedna zanimljiva stvar u vezi s ovim novinarskim zadatkom je činjenica kako su me rođaci vidjeli na TVu kako bauljam i kvarim kadar :) drugim novinarima dok su me na jednom forumu iz hrvatske "provalili" kad su gledali na Dnevniku izvjestaj iz Sarajeva...valjda su povezali moje slike s foruma sa mojom strukom... sve u svemu nije bilo loše...

Na dan sv. Ćirila i Metoda, 5. srp­nja 2003. godine, Napredak je ponovno otvorio svoju knjižnicu na­kon stanke od pedeset godina. Time se na najljepši način obilježava 75. obljetnica osnutka stare Napretkove knjižnice.

Stara Napretkova knjižnica je otvo­rena 1. srpnja 1928. godine i predsta­vljala je iznimno vrijedan dio sve­ukupne Napretkove tradicije. Knji­žnica je bila namijenjena prvenstve­no mladima, što je u svom govoru prigodom otvaranja knjižnice 1928. naglasio njezin utemeljitelj prof. Mijo Poljak: "Radi mladeži se i otvara ova knjižnica. Napredak hoće da očuva mladež od indiferentnosti, on hoće da u njoj pobudi smisao za lijepo, dobro i plemenito, da u njoj probudi narodni duh i socijalnu svi­jest. Napredak hoće da naša mladež bude ono što su bili i njihovi očevi, to jest pravi i Čelični Hrvati". Prije Drugog svjetskog rata ova knjižnica je bila ponos grada Sarajeva, mjesto gdje su svi građani mogli pro­naći knjigu za sebe. Mnogi ugledni sarajevski intelektualci i znanstvenici rado se sjećaju dana kada su, kao đaci i studenti nalazili potrebnu liter­aturu u Napretkovoj knjižnici. Knjiž­nica je bila otvorena za sve građane Sarajeva.

Od otvaranja knjižnice 1928. godine, pa do 1943. godine knjižnica je stal­no imala oko 3.000 članova koji su u tom razdoblju pročitali više od 250 tisuća knjiga. Napretkova knjižnica poslije Drugog svjetskog rata 

nas­tavlja s radom sve do 1949. godine kada su njezine knjige formalno ušle u sastav Narodne biblioteke NR BiH. Knjige su do 1992. godine bile nekatalogizirane u Vijećnici. Sarajlije i danas pamte jednu od naj­tužnijih slika razaranja svoga grada: barbarsko granatiranje i paljenje Vijećnice. Aktivisti Napretka, izlažu­ći se životnoj opasnosti, spasili su ta­da dio Napretkovih knjiga iz podru­ma zapaljene Vijećnice i pohranili ih na sigurno mjesto.

Tijekom 2002. i 2003. godine 30 tisuća knjiga je složeno po metodo­logiji koja se koristila u staroj Napretkovoj knjižnici. Sve knjige su sada unesene u kompjutorske baze podataka, tako da je čitateljima ola­kšano pronalaženje knjige koju žele čitati. Napretkova knjižnica je trenut­no vodeća knjižnica po broju kom­pjutorski evidentiranih knjiga u BiH, U pozdravnom govoru prof. dr. Fra­njo Topić je rekao: "Zahvaljujući ra­zumijevanju Općine Centar prostor knjižnice u Napretkovoj palači je vraćen Napretku 1997. godine. Mi smo uspjeli obnoviti značajan fundus knjiga i urediti prostor knjižnice što ne bismo uspjeli bez donatora: Vlade Republike Hrvatske, njemačke crk­vene organizacije Renovabis i grada Sarajeva. Imamo obećanje i očekuje­mo da će Vlada Županije Sarajevo svrstati našu knjižnicu u isti rang s drugim gradskim knjižnicama. Ovaj veliki projekt radili su Napretkovi ljudi na čelu s voditeljem projekta Hrvojem Šapinom te im ovdje zah­valjujem na radu i na ispunjenim rokovima. Bez obzira na internet knjiga će uvijek imati važno mjesto u obrazovanju i životu čovjeka. Uspo­stavljanjem ove važne kulturne i obrazovne institucije uvjereni smo da ćemo uspjeti u pomoći ovom gradu, pa i ovoj zemlji, da budu gradskiji, pismeniji i obrazovaniji". 

Knjižnicu je službeno otvorio vele­poslanik Republike Hrvatske u BiH dr. Josip Vrbošić riječima: "Veoma sam ponosan stoje Vlada moje zem­lje sudjelovala u ovom zaista važnom projektu i želim Napretkovoj knjižni­ci sretnih budućih 75 godina rada". Veleposlanik Vrbošić i Abid Jusić, čijim je razumijevanjem 1997. godi­ne vraćen prostor knjižnice, postali su prvi članovi obnovljene knjižnice. 

Knjižnica je dobila nove knjige koje su joj za obnavljanje rada darovali Gianluca Paciulli, lektor u Velepo­slanstvu Italije u Sarajevu i Ajša Džemila Zahirović. Posjetitelji su nakon svečanog otva­ranja mogli razgledati knjižnicu i po­stati njezini članovi.