Najozbiljnije, poput Marije i Josipa, pristupiti popisu pučanstva

Popis pučanstva u BiH, prvi otkako je potpisan Daytonski mirovni sporazum, održat će se od 1. listopada (9 sati) do 15. listopada (21 sat). Ovlašteni popisivači posjetit će sva kućanstva u državi i obavljati intervjue s građanima iz kojih će dobiti mnoštvo potrebitih podataka. Međutim, ono što je u drugim zemljama sasvim normalno, u BiH se ponovno pretvorilo u političku igru, a među obični svijet se unosi zabuna. Unatoč činjenici kako je popis ključni element za ekonomski razvoj jedne zemlje, kao i njezin napredak na putu k europskim integracijama, mnogi i danas, a posebno bošnjački političari, nisu sigurni treba li se uopće održati...

Unatoč svemu, nakon više od dva desetljeća, koliko je prošlo od posljednjeg popisa u Bosni i Hercegovini, građani su spremni popisivačima pružiti potrebne informacije i odgovarati na postavljena pitanja. Iako se o popisu u posljednje vrijeme vodilo više kampanja, utisak je kako nijedna nije doprinijela tomu da se strah od eventualnih zloporaba svede na minimum. Znajući kakva je situacija u bh. društvu, takva razmišljanja su i opravdana. Najveći strahovi su vezani uz pitanje kako će novi podatci utjecati na buduće izbore i hoće li dodatno usložiti ionako složenu situaciju u BiH.

Moralna obveza svakog Hrvata-katolika javno očitovanje nacije i vjere

Naravno, najosjetljivija pitanja su u svezi s nacijom, vjerom, jezikom te prebivalištem i povratkom. Upiti koji se odnose na državljanstvo, nacionalnu (kako je to u listiću definirano etničku) pripadnost, vjeru i materinji jezik formulirani su onako kako jesu i građani imaju potpunu slobodu u svojem izboru. Popisivač nema pravo sugerirati odgovore, tako da se ljudi mogu izjasniti onako kako žele. Svi odgovori će biti evidentirani, a statističke institucije će ih unijeti u bazu podataka.

Katolička crkva i biskupi BK BiH pozvali su vjernike i istaknuli kako je moralna obveza svakog katolika javno očitovati svoju vjersku pripadnost i uvijek se izjasniti katolikom.

Vrhbosanski nadbiskup metropolit Vinko kard. Puljić 26. kolovoza uputio je dopis župnicima Vrhbosanske nadbiskupije kojim ih potiče da animiraju vjernike kako bi časno i dostojanstveno obavili svoju građansku dužnost u svezi s popisom pučanstva.

U njoj je istaknuto i ponovljeno kako je časna obveza čuvati i njegovati svoj narodni identitet i jezik izjašnjavajući se Hrvatom ili Hrvaticom, što bi pomoglo da se pokaže kako je BiH i dalje zemlja i hrvatskoga naroda.

U svojem obraćanju katolicima u BiH, te onima s privremenom ili stalnom adresom izvan nje, biskupi su ranije istaknuli kako popis pučanstva nije novost našega vremena jer i Sveto pismo izvješćuje o sličnom popisu na koji su se odzvali nazaretski stanovnici Marija i njezin zaručnik Josip: oni su pošli u Betlehem podvrgnuti se odredbi cara Augusta o popisu svega svijeta (Lk 2,1).

Popis je prije svega političko pitanje

Iako BiH spada u skupinu zajedno s određenim afričkim zemljama koje više od 20 godina nisu izvršile popis (kao što je Somalija npr.), među političarima i narodom čitav proces je prije svega političko pitanje. Unatoč činjenici kako je popis mnogo više od prebrojavanja naroda (i vjernika), u BiH su ipak najvažnija pitanja 24, 25 i 26, tj. izjašnjavanje o vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti te materinskom jeziku. Prije samog usvajanja Zakona o popisu najveći dio bošnjačkih političara uopće nije bio za da se pitanja o etnicitetu, vjeri i jeziku unesu u upitnik, za razliku od hrvatskih i srpskih političara koji su na tomu inzistirali smatrajući kako je to bitno za jednu višenacionalnu državu.

Sve se zapravo vrti oko triju spomenutih pitanja, pa se u posljednjih nekoliko mjeseci među bošnjačkim pučanstvom prave promidžbeni programi i emisije s ciljem jedinstvenog izjašnjavanja na popisu. Mnogi su u strahu kako bi se dio bošnjačkog naroda mogao izjasniti kao Bosanci ili muslimani, što bi u konačnici smanjilo broj Bošnjaka.

Poseban problem pri popisivanju je veoma brojna i disperzirana dijaspora. Prema zakonskom predlošku, dijaspora se neće popisivati jer ljudi koji u proteklih 12 mjeseci nisu živjeli na teritoriju BiH, samim time ne ulaze u popis.

Kritičari ove zakonske odrednice tvrde da BiH ima specifičnu dijasporu koja je nastala ratom i etničkim čišćenjem pa se tom problemu trebalo pristupiti na drukčiji način.

Statistički podatci o onima koji prave statističke podatke

Gledajući u procjene i planove aktivnosti, osim zaposlenih u statističkim institucijama u BiH, na popisu pučanstva angažirano će biti skoro 19 000 ljudi (plus dodatnih 20 posto koji će biti rezerva u slučaju da neki odustanu). Popis će vršiti i 2 500 općinskih instruktora na terenu, 250 instruktora na razini BiH te 250 do 300 vanjskih suradnika na pripremi i obradi materijala. Troškovi popisa su viši od 46 milijuna maraka, a  tiskano je 5 milijuna popisnica na trima jezicima i dvama pismima. Nacionalne manjine će se moći izjasniti na svojem jeziku. Mnogi popisivači su odustali od rada kada su čuli da će novac dobiti tek iduće godine, a u pojedinim predjelima BiH još uvijek nije uspostavljena nacionalna kvota popisivača iz 1991. pa se provodi svojevrsni „uvoz popisivača“.

Popis i popisni podatci potrebni su za stvaranje realne slike o društveno-ekonomskoj situaciji u BiH: da budu osnova vladama svih razina za planiranje razvoja, kako zemlje, tako i svake regije i lokalne zajednice za olakšavanje domaćim i stranim poduzećima planiranje razvoja i investicije te olakšanje rada znanstvenoj i akademskoj zajednici.

To je i pozitivan korak na putu europskih integracija i korištenja sredstava iz EU fondova, a prikupljeni podatci će biti međunarodno priznati i usporedivi s podatcima drugih zemalja te omogućiti bolju ocjenu vlastitih rezultata.

Nakon popisa u BiH će se, između ostaloga, znati kakva je situacija u obrazovnom sustavu i zapošljavanju, kakve su mogućnosti o pitanju stambene izgradnje, kakav je stupanj tehnološkog razvoja u zemlji, koliko ima nepismenih i pismenih te njihova stupnja obrazovanja...

Preliminarni podatci popisa bit će objavljeni u roku od 90 dana, rezultati određeni jedinstvenim programom za obradu podataka bit će objavljeni u razdoblju od 1. listopada 2014. do 1. srpnja 2016.

Što je cilj?

 

Cilj popisa je ustanoviti broj stanovnika za cijelu BiH, kao i po svim teritorijalnim razinama – naseljima, općinama, gradovima, županijama i entitetima, njihova demografska, etnička, obrazovna, ekonomska, migracijska i druga obilježja, broj kućanstava, obitelji i njihove karakteristike i podatci o stambenom fondu i njegovim karakteristikama.

Što ako nismo kući?

 

Ako popisivač u vrijeme popisivanja ne zatekne stanare u kućanstvu, ostavit će pisanu obavijest o vremenu ponovnog dolaska popisivača ili adresu i broj telefona nadležnog popisnog povjerenstva koje stanari trebaju kontaktirati najkasnije do 15. listopada kako bi  se organiziralo njihovo popisivanje.