Dženan Zulum, klimatolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda: Ljudi često zaboravljaju kako smo samo dio prirode, a ne njezini vlasnici

S obzirom na poplave koje se događaju širom rijeke Bosne i Drine prezentiram ovaj intervju s početka godine kad smo imali blagu klimu i skoro proljeće u sred zime...

U posljednjih nekoliko mjeseci u BiH je zabilježeno tipično proljetno, ako ne i ljetno vrijeme. To ne bi bilo neobično da se ne nalazimo usred kalendarske zime. Dok zimski turistički djelatnici zbrajaju gubitke jer snijega uopće nema, mnogi se pitaju koliko je ova pojava normalna i što nas očekuje u proljeće i na ljeto. Kako bismo saznali nešto više o klimatskim gibanjima i ima li razloga za zabrinutost, odlučili smo porazgovarati s uposlenicima Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Sugovornika smo našli u klimatologu Dženanu Zulumu, uposleniku ovog zavoda, koji za svoj posao kaže kako je zanimljiv i dinamičan. Kao 10-godišnji djelatnik Odjela za meteorološka mjerenja i prognoze, on je odgovarao na naša pitanja koja se tiču visokih prosječnih temperatura u zimskom razdoblju, klimatskim promjenama, globalnom zatopljenju, ali i o specifičnostima svojega posla, ekologiji i mogućim predviđanjima za poljoprivredne djelatnike...

Poštovani gosp. Zulum, ovih dana smo svjedoci pravog proljeća u BiH, i to u zimskom vremenu. Je li to sasvim normalna pojava koja se periodično ponavlja u povijesti planeta ili je nešto novo, još nezabilježeno?

Siječanj ove godine je drugi, odnosno treći najtopliji siječanj od početka službenih mjerenja na ovim prostorima. Ne mogu reći kako su visoke temperature normalna pojava jer bi bilo normalno da u ovom razdoblju mjerimo znatno niže temperature, da nosimo zimske jakne, kape i rukavice, kao i čizme, i da je oko nas snijeg. Nasuprot tomu, preko dana slobodno možemo izići u proljetnoj jakni ili džemperu s laganijom obućom, a snijega nema, ne samo u gradovima, nego ga nema ni na planinama. Da sumiram, niti je novo niti je normalno, nešto što se događa s vremena na vrijeme.

Danas često slušamo kako se klima promijenila, kako ništa nije isto kao prije. Recite nam što se podrazumijeva pod pojmom „klimatske promjene“?

Klimatske promjene nisu nešto što je počelo jučer ili prije 5, 10 ili 20 godina. Klima se mijenjala kroz povijest zemlje i ona će se nastaviti mijenjati u njezinoj bližoj i daljoj budućnosti. Zemlja je u prošlosti prolazila kroz različita razdoblja hladnijih, ali i toplijih razdoblja. Klima nije statična, isto kao što nije statično ni vrijeme. Želim istaknuti kako današnja klima, kao i klima 80-ih godina 20. st. nipošto nije normalna klima, nego je ona samo jedna u nizu klima koje se mijenjaju. Kad se govori o klimatskim promjenama, najprije se misli na promjenu temperature i količine oborina, kao i o režimu istih. Nema određene temperature kojoj teži planet. Temperatura je relativna i kad želimo reći da je toplije ili hladnije, moramo pogledati unatrag i kazati u odnosu na kad, tj. u odnosu na razdoblje s kojim uspoređujemo. Mjerenja i praćenja temperature, količine oborina i sl. počela su sredinom 19. stoljeća. Za jedan prosječan ljudski vijek to je dugo razdoblje, ali za životni vijek planeta, ovo razdoblje je ipak veoma kratko.

Veliki broj čimbenika utječe na klimu, kao što su promjene sunčeva zračenja, zatim orbitalne promjene kao što su precesija, nagnutost zemljine osi prema ravni ekliptike i putanja zemlje oko Sunca. Zatim tektonika ploča, vulkanizam, reljef itd. U posljednje vrijeme često se spominje i čovjek. Čovjek svojim djelovanjem vjerojatno utječe na klimu, ali smatram da je teško reći koliki je on iz jednostavnog razloga što današnja znanost nedovoljno poznaje sve procese koji utječu na klimu.

Europu je u posljednjih nekoliko mjeseci nekoliko puta zadesilo nevrijeme, u Sloveniji je zbog ledene kiše bila paralizirana država; svjedoci smo velikog snijega i poplava koje su pogodile dijelove Srbije i Hrvatske... Možemo biti sretni što je BiH pošteđena tih nepogoda, ali se pitamo otkud toliko različitih ekstremnih situacija na relativno malom području i kratku vremenskom intervalu?

Trenutno jesmo, iako se ne bih složio da je BiH pošteđena nepogoda. Na ovim prostorima prije dvije godine zabilježen je snijeg preko jednog metra visine, zatim poplave dolinom Neretve i Drine, kao i središnje Bosne. Trenutačno manjak oborina u središnjim i sjevernim predjelima naše zemlje je isto jedna vrsta nepogode zvana suša, iako je trenutno vegetacija u stanju mirovanja i to se izravno ne primjećuje.

Možemo reći kako je skijaška sezona u BiH propala... Što mogu očekivati poljoprivrednici i turistički radnici na ljeto? Je li to uopće moguće predvidjeti?

U pravu ste, ove godine, ne samo u BiH, nego i u čitavoj regiji snijeg je bio misaona imenica. Sav trud koji su turistički radnici uložili od prošle sezone nije došao do izražaja.

Trenutno nemamo nikakvih naznaka kakvo se vrijeme može očekivati, ne samo za ljeto, nego i za proljeće. Za nas meteorologe proljeće počinje 1. ožujka i u tom razdoblju izradit ćemo i, ako Bog da, objaviti, ne samo mjesečnu prognozu za ožujak, nego i sezonsku prognozu za proljeće. Napominjem, ove dugoročne prognoze se rade na temelju statistike i one nemaju onu težinu kao kratkoročne prognoze koje su bazirane na numeričkim modelima.

Globalno zatopljenje je tema koja uvijek izaziva kontroverze i različita stajališta. Možete li nam s aspekta struke objasniti taj pojam, i je li čovjek kriv za tu pojavu? Neki će reći kako je to samo teorija, dok drugi misle kako već „uživamo“ njezine plodove...

Mislim da sam u velikoj mjeri odgovorio u drugom pitanju u svezi s ovom temom. Smatram kako je prenaglašena uloga čovjeka u čitavoj ovoj priči i povećanju CO2 u atmosferi. Kad je riječ o stakleničkim plinovima, namjerno ili ne izostavlja se činjenica da je najveći staklenički plin vodena para. Uzgred rečeno, da nema stakleničkih plinova u atmosferi, temperatura bi bila niža za oko 30^o C. Smatram da je utjecaj čovjeka prenaglašen, iako se čovjek maćehinski odnosi prema svojem zasad jedinom staništu.

Je li današnji čovjek zanemario prirodu i ekologiju, a svega se sjeti samo kada se dogodi neko nevrijeme, oluja ili poplava...?

Iskorišćivati prirodne blagodati je nešto pozitivno, ali u svemu tomu treba imati mjeru. Pohlepa u bilo kojem smislu nikomu nije donijela dobro, a često zaboravimo da smo mi samo dio prirode, a ne njezini vlasnici. Poplave, oluje… pratile su čovjeka i prije. Pitanje je sad je li više ili manje u odnosu na sadašnje vrijeme jer danas preko sredstava informiranja brzo saznamo za bilo koju nepogodu u svijetu, što prije samo tridesetak godina nije bio slučaj. Druga veoma bitna činjenica je da na planetu danas živi više od sedam milijardi stanovnika, što znači da vremenske promjene pogađaju veći broj ljudi. Napomenimo samo da se najveći rast pučanstva dogodio u priobalnim područjima gdje se i događaju najčešće prirodne nepogode. Jedino pozitivno u svemu ovome jest da je danas čovjek mnogo sposobniji, u najmanju ruku ako ne može spriječiti, onda može umanjiti broj stradalih ljudskih života.

Kako je raditi u hidrometeorološkom zavodu gdje se „predviđa“ kakvo će vrijeme biti sljedećih dana?

Praćenje klime i vremenskih stanja za mene predstavlja jedan jako zanimljiv i dinamičan posao. Istraživanje raznih prilika i neprilika u atmosferi shodno mogućnostima s kojim raspolažemo, predstavlja nepresušan izvor tema za izučavanje.

Kakvu štetu ovakvo vrijeme može nanijeti poljoprivrednicima, kućanstvima i ekonomiji? Biljke se bude iz sna, a dovoljan je samo jedan mraz ili hladniji dan da nanese velike štete?

Rano je još o tomu donositi zaključke. Mraz na ovim prostorima moguć je do sredine travnja, a sve ovisi u kojoj fazi će biti biljke ako do mraza dođe. Jedno je sigurno, uštedjeli smo tijekom zime na ogrjevu, tj. mnogo nam je manje trebalo toplotne energije za zagrijavanje stambenih i poslovnih prostora. Komunalna poduzeća također manje su koristila posipni materijal i sl. Iskreno se nadam da taj novac nećemo potrošiti tijekom jeseni zbog skupljih poljoprivrednih proizvoda ili tijekom ljeta za uporabu rashladnih uređaja.

Mnogi najavljuju otopljenje leda na polovima i povećanje razine mora, dok drugi predviđaju ponovni dolazak mini ledenog doba... postoji i mnogo senzacionalizma u današnjim medijima u svezi s klimom, međutim može li nam struka dati odgovor što nas čeka u sljedećih deset, dvadeset i više godina?

Sve što mediji prenose, pozivaju se na struku bilo da se radi o topljenju leda i podizanju razine mora ili da je riječ o dolasku mini ledenog doba. Led možemo promatrati kao lišće na drvetu. Otapa se i nastaje ponovno, isto kao što lišće opada i ponovo izraste novo. Ciklusi povećanja, odnosno smanjivanja leda su normalna pojava koja ima svoje zakonitosti. Što se tiče prognoze za duže vremensko razdoblje, smatram da je s današnjeg poznavanja svih procesa u atmosferi nemoguće preciznije predvidjeti bilo kakve klimatske promjene. Zašto? Klimatski sustavi su toliko složeni i isprepleteni da je nemoguće sve čimbenike pravilno vrjednovati, a zatim dobiti željene rezultate.