Poplave - najveće svjetske prirodne kataklizme u povijesti

Poplave su pojava kojom općenito nazivamo prisutnost vode u područjima koja su u normalnim uvjetima suha. Prema znanstvenim istraživanjima, one su najučestalije prirodne nesreće koje sa sobom povlače najviše razaranja i smrtnih slučajeva. Rizik katastrofičnih gubitaka u poplavama, bilo ljudskih ili materijalnih, je toliko raširen zbog različitih pojava među kojima prednjače: gustoća naseljenosti uz rijeke i primorska područja, sječe šuma, klimatske promjene, zakrčena korita smećem i ostalim otpadom te nepoštivanje „prirodnih“ tokova pojedinačnih vodenih masa. S obzirom na aktualnu situaciju u slivovima velikih bosanskih rijeka, zanimalo nas je koje su to najveće poplave u povijesti ljudskog roda...

 

Na početku je važno napomenuti kako ne postoje precizne statistike o broju svih poplava u svijetu u određenom vremenskom razdoblju. Ipak, prema statistikama UN-a i ostalih organizacija, samo od 1980. do 2009. u svijetu je zabilježeno više od pola milijuna smrtnih slučajeva od poplava, a čak dvije i pol milijarde ljudi je pogođeno ovom prirodnom nepogodom. Sam taj podatak dovoljan je pokazatelj o kakvoj razornoj moći vode se radi. Nažalost, mnogi građani BiH, Hrvatske i Srbije su to osjetili na svojoj koži u posljednje vrijeme.

Azija je najpodložnija poplavama

Kao vodeći prirodni uzrok smrti u nesrećama diljem svijeta smatra se da su poplave u 20. st. ubile skoro 7 milijuna ljudi. Važno je napomenuti kako je Azija kontinent koji je u postotcima najviše zahvaćen tom elementarnom nepogodom. Čak pola od svih prirodnih nepogoda izazvanih izlijevanjem vode iz svojih korita i smrti u svezi s bolestima i nevoljama koje nastaju poslije nje, dogodi se na tom kontinentu.

Važno je istaknuti kako poplave više štete i ljudskih žrtava naprave u slabije razvijenim zemljama, bez obzira na jačinu vodenog vala. Tako je veća vjerojatnoća da će manja poplava više ljudi ubiti u Aziji, nego mnogo veća u Europskoj uniji... Također, statističke činjenice govore kako će veće poplave s više žrtava biti u onim područjima koja imaju više rijeka i ljudskih naseobina, što i logičnim čini podatak da Azija ima najviše žrtava ove elementarne nepogode.

Statistike umrlih, uništena infrastruktura i zaraze

Poznato je kako poplave ne ubijaju samo ljude za vrijeme dok je nabujala voda. Problemi nastaju kad se ona povuče jer se tada aktiviraju brojne zarazne bolesti, a zagađena voda koja dugo vremena nije za piće, stvara još veće probleme za pogođena područja. Također, ljudskim naseobinama je dugo vremena potrebno da se vrate u prijašnje stanje. U to spadaju i neuporabljive oranice, propala sjetva, uništena cestovna infrastruktura, kanalizacija te sve ono što je potrebno za normalan život jedne ljudske zajednice, bilo da je riječ o gradu ili selu.

Analizirajući desetak poplava u SAD-u i Europi, došlo se do određenih rezultata koji pokazuju kako za vrijeme poplava oko 70% ljudi umre od davljenja, 15% od udaraca različitih predmeta po tijelu, dok ostatak umre od srčanog udara, električnog udara, požara ili trovanja. Čak 7% smrtnih slučajeva ne bude objašnjeno. Uvjetno rečeno, zanimljivo je spomenuti kako u razvijenim zemljama za vrijeme poplava među preminulima bude 70% muškaraca, dok je u nerazvijenim zemljama omjer skoro obratan. Tužna je statistika za npr. Nepal u kojemu je najveća smrtnost djece u poplavama, proporcionalno u odnosu na broj ostatka pučanstva.

Najveće zabilježene svjetske poplave

A koje su to najveće zabilježene svjetske kataklizme uzrokovane vodom? Ne računajući biblijski potop koji je slika i simbol svih poplava, jedna od najstarijih zabilježenih kataklizmi te vrste se dogodila u Nizozemskoj, zemlji čija je danas četvrtina površine ispod razine mora. Ova vremenska nepogoda započela je sredinom 1212. i odnijela je oko 60 000 ljudskih života. Za saniranje i čišćenje terena bilo je potrebno nekoliko godina. Ta prirodna nesreća spada u jednu od najgorih u povijesti Zemlje tulipana kojoj se danas mnogi dive kako je uspjela ukrotiti more i prirodu te ju podrediti čovjeku.

Nizozemska je još jednom zabilježila velike nevolje s poplavama, i to 5. studenoga 1530. kada je veći dio zemlje pogođen vodom koja je odnijela više od 120 000 života. Čini se da je ta priobalna zemlja naučila lekcije iz prošlosti te danas nema takvih problema.

Kina, jedna od teritorijalno najvećih zemalja i najmnogoljudnija, zasigurno je u svojoj povijesti često bila ugrožena raznim katastrofalnim nepogodama. Jedan od najstarijih zabilježenih slučajeva poplave je iz 1887. kada se izlila rijeka Huanghe, (Žuta rijeka) druga rijeka po duljini u Kini i šesta u svijetu. Inače, smatra se jednom od najvažnijih rijeka u toj zemlji. Krajem rujna 1887. izlila se i usmrtila više od 900 000 ljudi, a dva milijuna ljudi ostalo je bez doma. Teritorij koji je bio zahvaćen tom poplavom iznosio je približno isto četvornih kilometara koliko ima BiH, dakle oko 50 000.

Poplava Jangcea (Duga rijeka), treće najdulje rijeke u svijetu i najdulje rijeke u Aziji, iz 1911. bila je jedna od najsmrtonosnijih nesreća kojoj je Kina ikada svjedočila. Ova rijeka teče 6 500 kilometara od glečera do istoka Kine i predstavlja glavni izvor navodnjavanja i transporta u toj zemlji. Najveća hidroelektrana na svijetu bila je sagrađena upravo na ovoj rijeci. Prema procjenama, 1911. Jangce je poplavio i usmrtio oko 100 000 ljudi.

Poplava pak središnje Kine iz 1931. spada među najgore planetarne nesreće. Počela je sredinom 1931. kada su se reke Huanghe, Huaj i Jangce izlile i usmrtile oko 2 i pol milijuna ljudi, uglavnom na spavanju. Vjeruje se da je ovom poplavom bilo pogođeno ukupno 30 milijuna ljudi.

Najduža azijska rijeka je 1935. još jednom pokazala svoju ćud. Tom prilikom poginulo je više od 150 000 ljudi, a nakon poplave pojavile su se i brojne bolesti poput: malarije, dermatitisa i tuberkuloze...

Kuriozitet je spomenuti i poplavu rijeke Huanghe iz 1938. koja je korištena u vojne svrhe. Dok je Drugi kinesko-japanski rat bio u punom jeku, Kina se nalazila pod velikim pritiskom koji su vršili napredujuće japanske snage. Tada je odlučeno da se podignu kapije s brane na rijeci što je kasnije dovelo do poplave koja je odnijela živote oko 800 000 ljudi, uništilo usjeve i učinilo zemlju neplodnom dugo godina... Japanci nisu imali mnogo žrtava jer su njihove snage bile izvan domašaja poplave, ali je rat na poplavljenom području zaustavljen te je prešao u gerilsku borbu. Važno je napomenuti kako u sukobu kineskih nacionalista, komunista i Japanaca nitko nije mario za stanovništvo kojemu je podmetnuta priča kako su branu uništili japanski zrakoplovi.

Tijekom Vijetnamskog rata 1971. Crvena rijeka je početkom kolovoza u svojoj delti počela plaviti i usmrtila je više od 100 000 ljudi. Budući da se Hanoj nalazi tik iznad razine mora, mnogo je doprinijelo ovoj katastrofi...

Jedna od najvećih poplava se dogodila 2004. u Indijskom oceanu. Tsunami izazvan potresom još uvijek je svjež u memoriji čovječanstva. Tada je poginulo 230 000 ljudi, a katastrofi je nazočila nekolicina Hrvata koji su bili na poslu ili odmoru u tim krajevima. S obzirom na napredak tehnologija za snimanje, ljudi diljem svijeta su iz prve ruke i gotovo odmah mogli vidjeti razmjere kataklizme koje je donio tsunami...

Što je činiti čovječanstvu u budućnosti?

Trenutno više od 50% svjetskog pučanstva živi u urbanim sredinama, a predviđa se kako će se taj postotak povećati na 70% do 2050. Zasigurno će to povećati broj i učestalost poplava i ostalih prirodnih nesreća. Urbanizacija, promjene namjene zemlje, velika koncentracija siromašnih i marginaliziranih ljudi na određenom području pospješiti će ljudsku ranjivost na poplave i povećati štete svih budućih elementarnih nepogoda...

Naravno da će na sve to još više utjecati klimatske promjene, a mnogi najavljuju i povećanje razine mora što će vršiti dodatne pritiske na priobalna područja. Sve to zajedno, socioekonomski, demografski, terenski, klimatološki čimbenici, će utjecati na činjenicu da će poplave postati još češće i razornije. Nadati se kako će mehanizmi ranih upozorenja smanjiti učinke poplava za gubitak ljudskih života, a da će tehnološki napredak smanjiti materijalne štete.

Jasno je međutim kako vrijeme i poplave ne poznaju granice, stoga je potrebna suradnja svih zemalja u razmjeni meteoroloških i hidroloških informacija kako bi se takvi događaji mogli što preciznije predvidjeti i tako ublažiti moguće negativne posljedice. Također je potrebno napraviti detaljnu analizu svih poplava s ciljem izvlačenja poruka za budućnost.