Film se kao medij od samih početaka bavi religijskim temama. Bez obzira je li riječ o najširim biblijskim pričama, odnosu čovjeka i Boga, pitanju ljudske egzistencije, svetosti, profanosti, namjerne blasfemije ili transcendencije, film i religija usko su vezani. Kao dokaz tomu su svi oni nijemi filmovi koji govore o Isusu, Bibliji, apostolima, svetcima, pa preko zvučnih naslova, filmova u boji, do današnjeg filmskog doba koje kao da ponovno otkriva religiju. Ako se zbroje svi naslovi religijske tematike koji su snimljeni za TV, video i za kinoplatna, može se govoriti o nekoliko tisuća naslova. U kontekstu tog broja zanimalo nas je kakav je odnos filmske umjetnosti prema Blaženoj Djevici Mariji.
Razmišljajući o umjetnosti općenito, može se zaključiti kako ne postoji neki drugi medij koji otvara toliko kompleksnih pitanja kao što je film... Svi znamo kako je on, kao krajnji proizvod, sinergija mnoštva pojedinačnih iznašašća tijekom više desetljeća ljudskih izuma. Osim toga film uspješno povezuje zvuk i pokretnu sliku te specijalne efekte. Kada se govori o njemu u odnosu na druge umjetnosti, može se zaključiti da je, pogotovo za mlađe generacije, mnogo zanimljiviji te nosi mnogo više informativnih, persuazivnih, komunikacijskih, poučnih, reklamnih i zabavnih sadržaja... I kao takav, film istodobno predstavlja blagodat, ali i prokletstvo s obzirom što autori filma žele postići.
Religijski film i mogućnost
definiranja
Također
se postavlja pitanje je li film postao roba ili je i dalje umjetnost. Jasno je
kako na takva pitanja nema jednostavnih odgovora niti je moguće u teoriji filma
doći do apsolutne istine koja će biti prihvaćena. Umjetnost, samim time i film,
nije konkretna znanost kao npr. matematika gdje postoje pravila i apsolutni
dokazi oko kojih se svi slažu. Dok drugi filmski žanrovi imaju prilično čvrste
temelje i, rekli bismo, stabilnu publiku koja zna što može očekivati (primjer
su tinejdžerski filmovi, filmovi za djevojke, akcijski filmovi, fantastični
naslovi, drame, komedije te oni pravljeni prema popularnim knjigama), nažalost
kod religijskih filmova to nije slučaj bez obzira koliko teme bile poznate.
Zašto
je to tako? Zato što religijske teme zadiru u najintimnije pore ljudskoga bića,
o kojima svatko ima već formirane stavove i osobna razmišljanja. Većina kršćana
već ima i slike u glavi kako su izgledali pojedini trenutci iz biblijske
tematike te života Isusa i Marije... Od razmišljanja na prvim satima vjeronauka
svatko bi određene scene uradio drukčije, uposlio druge glumce, usredotočio se
na različite trenutke... I to je ono, između ostaloga, što filmove religiozne
tematike često čini teškim za snimanje, ali i konzumiranje.
Nemogućnost prenošenja na ekran
Što
se dakle može očekivati u jednom religijskom filmu, odnosno najčešće u filmu o
Isusu, Mariji, apostolima, osobama iz Starog i Novog zavjeta? Filmsku verziju
Isusove biografije kako ju prenose evanđelja, samo zemaljsku egzistenciju bez
pitanja božanstva? Koliko Isus mora biti čovjek, a koliko Bog da bi to bilo
prihvatljivo? Može li se pronaći omjer koji odgovara većini? Kakva je Marija
kao majka? Mogu li se te teme prenijeti na ekran?
Nakon svega nabrojanog činjenica je da
se religijski filmovi kreću po tankoj žici između kiča i umjetnosti,
provokacije, blasfemije i realnog prikaza kršćanske tradicije... Ova su pitanja
vrlo kompleksna i ne može ih se olako rješavati te svakomu ponaosob, i
konzumentu i stvaratelju umjetničkog djela, ostaje procijeniti prema osobnom
nahođenju.
Tko je „glavni lik“ religioznih naslova?
Iako
je ta kovanica nespretno sročena, kad je riječ o filmskoj umjetnosti, vrlo se
lako da naslutiti tko je „glavni lik“. Naravno, najviše se snima filmova koji
se tiču rođenja, života, smrti i uskrsnuća Isusa Krista, dok je lik Djevice
Marije donekle sporedan. Zanimljivo je primijetiti kako je u slikarstvu gotovo suprotno.
Marija je itekako nazočna i zauzima skoro središnju poziciju u većini umjetničkih
djela. Budući da se najveći broj umjetničkih prikaza Isusa iz Nazareta odnosi
na njegovo rođenje i smrt, Marija je tu prisutna u motivima betlehemske štalice
ili puta križa. S filmom to ne može biti slučaj jer je riječ o umjetnosti koja
nije „statična“.
Filmski
prikazi Isusa iz Nazareta ipak promatraju dulje razdoblje njegova djelovanja, a
ne samo pojedine segmente, rekli bismo uhvaćene trenutke iz njegova života, što
radi slikarstvo i kiparstvo. U filmu se najvećim dijelom naglašavaju Isusov
životni put, smrt i uskrsnuće te njegova univerzalna poruka svijetu, pa je stoga
Marija nažalost, filmskim žargonom rečeno, u sporednoj ulozi. Međutim, ako ćemo
pošteno govoriti, ni evanđelja ne donose previše o Mariji.
Malo je istinskih naslova o BDM-u?
U
ovome predstavljanju osvrnut ćemo se samo na filmove koji su bili prikazani u kinima,
dakle izostavit ćemo sve one naslove koji se snimaju samo za TV ili DVD-ove, iz
jednostavna razloga što bi te naslove bilo virtualno nemoguće „pohvatati“ jer
ih je zaista previše, a dosta njih su samo prepričavanje i filmovanje Biblije s
drugorazrednim glumcima.
Ako se također izostave nijemi naslovi koji se više ne
prikazuju na televiziji nego samo ponekad u kinotekama, tradicionalno se na
početku može spomenuti film Ben Hur iz
1959. koji je zasigurno jedan od najpoznatijih naslova o Kristu, iako se lik
Isusa zapravo ne pojavljuje mnogo u filmu. Samim tim ako nema Isusa, zasigurno
je mnogo manje i Marije, ali iz poštovanja prema značenju tog filma za milijune
ljudi bilo bi šteta ne započeti s njim. Film zaista vrijedi pogledati, a
minutaža određenog glumca u religijskim filmovima i nije toliko bitna koliko je
važna njegova poruka.
Sljedeći naslov je Kralj
kraljeva iz 1960., američki film od 160 minuta u kojemu se na živopisan
način opisuje Isusov život. Pokriveni su skoro svi važniji događaji iz
evanđelja, a Djevica Marija je, kao
sporedan lik, prikazana na dostojanstven način.
Najveća
povijest svih vremena iz 1963. je američki film koji, za razliku od Ben Hura, u drugi plan stavlja spektakl
te u svojih 220 minuta dostojanstveno prikazuje Isusov život, a glavni glumac May von Sydow s mnogo
senzibiliteta glumi Krista, a Dorothy
McGuire Gospu.
Isus iz
Nazareta, talijanski naslov iz 1976., u četiri i pol sata uprizoruje život Isusa
Krista najvećim dijelom prema Ivanovu evanđelju. Olivia Hussey vjerno predstavlja Djevicu Mariju koja je i u ovom
naslovu, uvjetno rečeno, sporedna uloga.
Jedan od najkvalitetnijih naslova filmske
glavnotokovske povijesti koja govori o Kristovu životu i uskrsnuću predstavlja
francuski naslov Marija iz Nazareta (1994.)
koji prikazuje život Isusove majke od navještenja do predvečerja Isusova
uskrsnuća. Istodobno možemo vidjeti Kristov život iz perspektive njegove majke.
Nažalost, budući da je film francuski, nije se probio kao slični naslovi na
engleskom, ali zasigurno ne zaostaje po kvaliteti.
Također treba spomenuti i film Priča o Isusovu rođenju iz (2006.) koja prati Josipa i Mariju na
putu do Betlehema i rođenja Krista. Solidan proračun i dobra produkcija je
stvorila film koji vrijedi pogledati.
Naravno,
kako smo započeli s Ben Hurom, tako
možemo završiti s Pasijom (2004.) Mela Gibsona, filmom koji govori o
posljednjim Isusovim satima i razapinjanju. Izvrsna gluma rumunjske glumice Maiae Morgenstern u portretiranju BDM-a
nije zaboravljena.
Proglašena neslužbena godina Biblije
Na
kraju važno je napomenuti kako su filmski djelatnici u posljednje vrijeme ponovno
otkrili Bibliju. Budući da se skoro više od desetljeća nije moglo pogledati
nijedan pošten film koji se izravno odnosi na Sveto pismo, najave nekoliko
takvih naslova došle su kao šok. Za početak treba spomenuti film Božji sin (2014.) Christophera Spencera koji je otvorio novu filmsku godinu i nekoliko tjedana bio među
filmovima koji su najviše zaradili na kinoblagajnama. Isusovu majku je
dostojanstveno glumila relativno nepoznata Roma
Downey. Tu su naravno i dva
naslova spektakla: djelomično osporavani Noa
i spektakl Egzodus koji uskoro treba
izići. Da filmski djelatnici nisu zaboravili i Mariju, pobrinuli su se u
studiju Lionsgate Films koji su za
kraj 2014. ili početak 2015. najavili veličanstven naslov - Marija, Kristova majka - sa solidnim proračunom
od 25 milijuna dolara i zanimljivim glumcima među kojima su, između ostalih, Ben Kingsley i Julia Ormond.
Budući
da američki producenti zasigurno neće naslijepo dati tolike milijune u film
koji nema potencijal za vraćanje barem dvostruko uloženoga, još jedna je
potvrda kako Biblija, a posebno Isus i Marija još uvijek privlače moderna
čovjeka.
Filmovi o Isusu, Mariji i Josipu
svaki za sebe potvrđuju kako „trojac“ iz Nazareta, njihov život i poruka „uznemiruju“
suvremenog čovjeka. Činjenica da oni pokreću cijeli pododjel filmske industrije
koja se mjeri desetcima milijardi dolara, da ih gledaju milijuni ljudi diljem
svijeta, znak su kako ni u suvremenom čovjeku Isus iz Nazareta nije postao
suvišan. Štoviše, često umjetničko tematiziranje Isusa iz Nazareta i njegove
poruke upućuju na njihovu aktualnost i u našem vremenu, a to je i sukus
Marijina života: „Što god vam kaže – učinite!“
Nema komentara:
Objavi komentar